Predivan

Istražite ljepote grada Splita

Priča o Splitu počinje prije 1.700 godina.

Dioklecijanova palača

jedan je od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva na svijetu. Careva je palača bila sagrađena kao spoj luksuzne vile – ljetnikovca i rimskog vojničkog logora, podijeljenoga na četiri dijela dvjema glavnim ulicama. Južni dio Dioklecijanove palače bio je predviđen za cara, njegov stan i odgovarajuće državne i vjerske ceremonije, dok je sjeverni bio za carsku stražu. U istočnom prostoru do danas je sačuvana monumentalna građevina (nazvana Dioklecijanov mauzolej), u kojem su očuvana poprsja Dioklecijana i njegove supruge Priske, dok je središnji lik nestao. Palača je pravokutna sa četiri velike kule na kutovima, vratima (Zlatna, Srebrena, Željezna i Mjedena vrata) na svakoj od četiri strane i sa po četiri manje kule na zidovima. Povijesni dio Splita s Dioklecijanovom palačom uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Podrumi Dioklecijanove palače

predstavljaju jedan od najbolje očuvanih antičkih kompleksa ovakve vrste na svijetu. U rimsko doba funkcija im je bila izdignuti prostore careva stana na etaži iznad, a bili su i skladišni prostor Palače. Danas se u te prizemne dvorane ulazi kroz Mjedena vrata, s Rive ili pak stepeništem s Peristila. U ranom srednjem vijeku jedan se dio koristio za stanovanje, a u jednoj su dvorani pronađeni dijelovi pogona za proizvodnju ulja i vina. Podrumi su i danas puni života. U njima se redovito organiziraju slikarske i kiparske izložbe, izvode se kazališne predstave, sajmovi i mnoga druga društvena i kulturna događanja.

Katedrala sv. Duje

Današnja splitska katedrala izgrađena je u 4. stoljeću kao mauzolej rimskog cara Dioklecijana i najstarija je katedrala u svijetu. Katedrala Svetog Duje je, prije svega, danas liturgijsko mjesto čiji tisućljetni kontinuitet najbolje odražava svakonedjeljna misa i obnovljeni sjaj procesije na dan splitskog zaštitnika Svetog Dujma. U katedrali se nalaze postavljeni oltari s relikvijama Svetog Dujma i Svetog Staša, mučenika pogubljenih u Solinu. Najznamenitiji dio katedrale su vratnice koje je 1214. izradio Splićanin Andrija Buvina, izrezbarivši u orahovini 28 prizora Isusova života.

Zvonik katedrale (57 m )

je najizvornija dalmatinska srednjovjekovna građevina čija je gradnja započela sredinom 13. stoljeća i trajala sve do sredine 16. stoljeća. Zbog iznimno dugog perioda gradnje, kombinacija je romaničkog i gotičkog graditeljstva, no oba stila su u izvrsnom suglasju. Zvonik je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće temeljito obnovljen i ponešto izmijenjen. Danas je stepenicama moguće popeti se na vrh zvonika s kojega se pruža spektakularni pogled na cijeli Split.

Vestibul

je prvi dio carskog hodnika koji je vodio od Peristila do Dioklecijanovog rezidencijalnog dijela Palače. Staro carsko predvorje i danas djeluje monumentalno. Jugoistočno od Vestibula nalazi se srednjovjekovni kvart, unutar kojega je najstarija ranoromanička kuća iz desetoga stoljeća. Na drugom kraju trga, u nekadašnjoj crkvi Svetog Andrije podignutoj u sedmom stoljeću na mjestu carskih odaja, uređen je Etnografski muzej.

Jupiterov hram

posvećen je vrhovnom rimskom božanstvu i Dioklecijanovom božanskom ocu Jupiteru. Tokom kasne antike i srednjeg vijeka hram je pretvoren u krstionicu posvećenu sv. Ivanu Krstitelju, a kripta je posvećena svetom Tomi. U nekadašnjem hramu početkom 13. st. postavljen je krsni zdenac, izvorno smješten u katedrali. Na jednoj od ploča nalazi se prikaz hrvatskog kralja (Petar Krešimir IV. ili Zvonimir), najraniji prikaz jednog europskog kralja u srednjovjekovnoj kamenoj skulpturi. U Krstionici danas dominira secesijska skulptura sv. Ivana Krstitelja, djelo Ivana Meštrovića, a pred njom je postavljena jedna od dvanaest granitnih sfingi koje je Dioklecijan donio iz Egipta.

Peristil

je kao središnji trg Palače, smješten u dijelu u kojem je bilo izgrađeno nekoliko hramova, namijenjenih caru Dioklecijanu, slavljenog kao živog sina Jupitera. Car se pojavljivao pod lukom središnjeg dijela protirona, a podanici su mu pristupali. Gradnjom novoga gradskog trga s vijećnicom (Pjaca) u 13./14. st., Peristil postaje vjersko središte. Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj ljepoti i nesvakidašnjoj akustici, Peristil je danas idealna kazališna scena i pozornica na kojoj se odvija bogati gradski život. Ispiti kavu na stepenicama uokolo Peristila jedinstveni je doživljaj, jedan od najbližih dodira suvremenog čovjeka s antičkim nasljeđem, jer nad Peristilom budno bdi 3500 godina stara i sjajno sačuvana sfinga.